Prošlog mjeseca, tijekom vikend posjete Parizu, naišla sam na ovu sliku u podzemnoj, prominentno prikazanu na reklami koja promoviše knjigu. Naravno, naslov je odmah privukao moju pažnju. „Holokaust u Kongu“ budi snažne emocije o temi, te uz mučnu fotografiju trenutačno govori o užasnoj tragediji. Nemam razloga da sumnjam u to da se holokaust zaista desio na tom mjestu, te je jasno zašto je autor izabrao riječ „holokaust“ za naslov: de na neki način da ime neizmjernosti patnje ljudi u kojoj je Francuska vjerojatno bila suučesnik (nagovješteno u podnaslovu „La France complice?“). Ono na što želim ukazati jeste lingvistička licemjernost kao još jedan primjer cjelokupnog specizma, koji je prisutan u svim područjima našeg svakodnevnog života, uključujući jezik i komunikaciju.
Pitanje glasi: zašto je u redu koristiti riječ „holokaust“ u ovom primjeru (i drugima koji opisuju ljudsku patnju) ali isto nije u redu učiniti kada želimo opisati nevjerovatnu patnju doslovno trilijuna neljudskih životinja svake godine – nevinih, svjesnih bića koja su porobljena, na kojima se eksperimentira, koja su zlostavljana, mučena, silovana, sakaćena i nasilno ubijena? Neizmjernost njihove patnje ne može se čak niti adekvatno opisati, što je razlog zašto je najsnažnija riječ, riječ koja ima najintenzivniju emocionalnu konotaciju i riječ koja obuhvaća sve različite užasne stvari koje ljudi čine svojim žrtvama upravo „holokaust“. Mnogi jevrejski pisci su i sami pisali o ovome.
Svi smo itekako svjesni da se Holokaust dogodio jevrejskom narodu tijekom Drugog svjetskog rata od strane nacista. To ne znači da se drugi holokaust ne može dogoditi, i zaista, da se već ne događa (što je tačno). Ukratko, pokušati zabraniti korištenje najbolje opisne riječi poznate čovječanstvu za neljudske životinje pod izgovorom senzibilnosti, ali dopustiti korištenje iste riječi za ljude za istu patnju je čisti primjer lingvističkog specizma, to jest, diskriminacije u našem jeziku protiv drugih svjesnih bića na osnovu njihove vrste.
Dok ne naučimo poštovati prava drugih i ponašati se prema moralnom osnovi, bez obzira na vrstu, rasu i druge razlike, nastavit ćemo činiti druge holokauste – i ljudskim i neljudskim životinjama.
Oznaka: veganske vinjete
VEGANJSKE VINJETE: RIJEČI I ZNAČENJE
U mojoj posljednjoj objavi (a također i prvoj službenoj Veganskoj vinjeti), koristila sam termin “vegani” kroz prizmu prehrane, u smislu biljne prehrane bez životinjskih proizvoda, te do neke mjere i integralne biljne prehrane bez životinjskih proizvoda, kako bih poduprla argument koji sam tamo obrazlagala. Nisam izričito koristila termin “plant-based”, odnosno “biljnu prehranu”, što bi onda moglo izgledati kao da je veganstvo “samo” način prehrane. Htjela bih razjasniti nešto ovdje: Veganstvo NIJE samo suzdržavanje od mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i drugih životinjskih „proizvoda“. To je etički stav protiv zlostavljanja, sakaćenja, silovanja i klanja trilijuna i trilijuna životinja diljem svijeta. To uključuje eksperimentiranje nad životinjama, lov, cirkuse, borbe bikova, jahanje konja i sve druge aspekte ljudske aktivnosti koji uključuju životinje osim spašavanja i brige o njima, bez toga da želimo nešto zauzvrat i općenito puštanja životinja na miru. Životinje nisu tu za nas, već s nama, te imaju ista prava kao mi.
/Narudžbe veganske hrane i domaća veganska jela/
Međutim, spin mašine zlostavljanja životinja su se svakako oznojile radeći na preuzimanju termina „plant-based“ (u slobodnom prijevodu, „bazirano na biljkama“) kako bi taj termin razvodnile i učinile poruku nejasnom. Ovo je tačno za sve zemlje, bez obzira na njihov nivo razvoja. Dio uspjeha u tome se oslanja na urođenu nejasnoću termina. U zemljama poput moje domovine – Bosne i Hercegovine – termin „plant-based“ se obično prevodi kao „bazirano na biljkama“ ili „biljna prehrana“ (plant diet), ali termin „based“ ili „bazirano“ je sam po sebi neisključiv prema drugim stvarima i zapravo nagovještava samo temelj, kod kojeg nije neobično ili čak je očekivano da ima nešto drukčije iznad tog temelja.
Isto se može reći za engleski i druge jezike. U rječniku Cambridge Dictionary, termin “plant-based” je definiran ovako:”consisting or made completely of plants, or mainly of plants” (“sastoji se ili je napravljeno u potponosti od biljaka ili većinom od biljaka”). Pravilo nasuprot korištenju? Ne baš u ovom slučaju. Naprimjer, razmotrimo frazu „temeljeno na istinitoj priči“ na početku mnogih poznatih Hollywoodskih filmova. Da li to znači da je film istina, jedina istina i ništa drugo osim istine o onome što se dogodilo? Nimalo. Dakle, jezična podloga ovog termina je, nažalost, manjkava, jer se može razumijeti u smislu procenata, a to nije ono što je etički stav. Npr. Ne može se reći da je dobrobit djeteta također dobra čak i djelimično, što znači, npr. da je bolje zlostavljanje djeteta samo navečer u odnosu na zlostavljanje tijekom cijelog dana. Zbog te zbrkanosti, može se percipirati da je mnogo drugih, životinjskih „proizvoda“ također prihvatljivo i kao takvo lako dodano u „jelo temeljeno na biljkama“. Uz to, riječi poput „većinom“ i „pretežno“ se često bacaju u isti koš s ovim terminom i smatram da to nije dobro u smislu jasnoće antispecističke poruke. Ovaj nedostatak nevegani lako preuzmu da pokušaju potkopati načela veganstva.
U visoko razvijenim zemljama, trud lobija za zlostavljanje životinja ide istim putem. Gigant proizvodnje hrane Tyson čak je imao „plant-based“ asortiman proizvoda koji je bio promoviran svim ljudima (čitaj: veganima) koji su spremni primiti tu poruku, a da uopće nije bio veganski! Prijatelji vegani, znamo da moramo provjeriti oznaku sa sastojcima, jer naziv ne znači ništa. Određeni izvori (ovdje, ovdje i ovdje, uz druge izvore) govore i jasnoj razlici između veganske i prehrane temeljene na biljkama, a moja pretpostavka o tome je da je to razvodnjavanje termina potpomognuto medicinskim tekstovima koji gledaju na prehranu temeljenu na biljkama u istom smislu kao što je objašnjeno u gornjem paragrafu. Postoji ih mnogo i za većinu medicinskih istraživača, termin „veganska prehrana“ je jedini koja je shvaćen u etičkom smislu. Vidjeli smo povećan interes mainstream publike o zdravstvenim posljedicama klasične prehrane, koji je postao eksponencijalno veći nakon utjecajnog izvještaja WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) o mesnim prerađevinama i crvenom mesu kao karcinogenima, te je izlijevanje i razvodnjavanje veganske poruke kroz “plant-based” vjerojatno počelo globalno u isto vrijeme. Tad sam otprilike i ja počela razumijevati razliku između termina „temeljeno na biljkama“ i „veganski“ , jer je prvi, nažalost, bio sve više i više percipiran i namjerno korišten pogrešno od strane pojedinaca i kompanija kojih nije briga za etiku. Kao lingvist, stalno pokušavam analizirati svoj jezični input i output gdje želim da moje riječi budu jasne i jednostavne koliko je više moguće, pogotovo u aktivizmu za životinjska prava. Moramo ovoga biti svjesni.
Nakon svega rečenog, razumijem brigu oko poravnavanja veganstva samo sa prehranom. Međutim, prehrana je zasigurno najveća borba i prag veganstva, jer za mnoge druge oblike zlostavljanja, sakaćenja, mučenja i klanja, mnogo je manje ljudi koji to podržavaju (npr. problem borbe protiv bikova, ili jedenje pasa i mačaka u nekim zemljama u Aziji – postoji mnogo zapadnjaka koji su aktivni protiv toga, dok istovremeno sami nisu vegani). Definicija ispravne, etičke prehrane mora zato biti vrlo jasna. Možda bismo trebali ojačati termin sa pridjevom „antispecistički“? “U potpunosti”? Vidjet ćemo. Zasigurno je ipak to da ono što unosimo u svoje tijelo treba biti potpuno slobodno od životinja, jer je to jedina ispravna stvar. Životinje su svjesna bića, te je moralno i etički pogrešno da im činimo bilo šta što uzrokuje bol, patnju, tjeskobu, bolest i nelagodu. Postani vegan – i budi na strani etike.
/Slike sa WeAnimalsMedia.org sa različitih farmi/
*Vidimo svjesne napore u sijanju zabune na drugim poljima – naprimjer, trebamo obratiti pažnju na termine „veganski“ i „cruelty-free“ kod kozmetičkih i sanitarnih proizvoda, jer, iako logika diktira da znače isto, prvi zapravo znači „bez životinjskih proizvoda“, dok drugi znači „nije testirano na životinjama“.
VEGANSKE VINJETE: TVOJ ŽIVOT
Nešto ranije ove večeri sam provela u razgovoru sa suprugom i kada smo se dotakli nezaobilazne teme veganskih obroka tijekom blagdana s obitelji, konačno sam artikulisala nešto što je plivalo u mojim mislima već neko vrijeme. Misao koja je i duhovne i suosjećajne prirode.
Kada imate djecu, uobičajeno je očekivati da ćete biti tu za njih do svoje starosti, te stoga osjećamo da je naša fizička sprema za dugovječnost, uglavnom, sama po sebi jasna (iako to, naravno, nije). No, kada govorimo o djedovima i nanama (majkama), nemamo isto očekivanje jer smo skloni razmišljanju, te je na nama kulturološki usađeno, da je njihovo zdravlje nešto oko čega ne možemo baš pregovarati, te da koliko god godina imaju sa svojim unucima i unukama, njihovim potomstvom, da je to poput dara. Prišulja se visoki krvni pritisak. Počinju se pojavljivati prvi infarkti (stavila sam množinu ako ste dovoljno sretni da preživite prvi); moždani udar može biti blag ali vas i dalje naruši. Pretilost, visok kolesterol, dijabetes tip 2, artritis, bol u leđima, rak. Mnoštvo stvari koje su uzrokovane hranom i stresom. Genetika nema toliku veliku ulogu kao što bi društvo željelo da mislimo – objašnjava tek 5 do 10% sveukupnih zdravstvenih sklonosti. Ali, kada se odreknete sposobnosti odlučivanja i samo slegnete ramenima misleći „Ne mogu se boriti protiv naslijeđenih problema“, samo nastavljate živjeti život na način na koji ste navikli, stavljajući svoju sudbinu ispod svojih okusnih pupoljaka i navika – što vas pretvara u savršenu žrtvu za sveprisutni konzumerizam. Dobrovoljnu žrtvu. Uz to, zar nije loša genetika. čak i da zapravo ima veliki utjecaj na vaš život, upravo taj razlog zbog kojeg biste trebali uzeti zdravlje u svoje ruke? Boriti se protiv DNK i loše gene moriti glađu? Naprimjer, žene koje naslijede BRCA gen za rak dojki bi trebale biti posebice pažljive oko toga šta stavljaju u svoja tijela, zar ne? Nešto kao stavljanje one new-age poslovice o vuku kojeg hraniš u kontekst hrane i zdravlja.
No to ni nije ono što sam htjela reći. Srž značenja je ovo: kada nastavljate jesti životinje, svjesne individue koje su sposobne za raznolikost emocija poput nas, te koje nikad ne žele biti nasilno zaklane, negirate sebi priliku da se ne samo istinski divite dugovječnosti koju nam naša tijela mogu podariti, već i negirate svojim voljenima hiljade sati koje ste mogli provesti zajedno. Uživanje u predivnom jelu baziranom na bilju nedjeljom sa svojom djecom, unucima i njihovom djecom, prijateljima, susjedima, ljubaznim strancem. Kuća koja je desetljećima puna ljubavi, koja veličanstveno zablista tijekom blagdana. Učiti svoju unuku kako da upregne svoju žensku snagu u životu. Davati svom unuku prvu lekciju iz kuhanja. Biti na njihovoj maturi, uživajući u ponosu i ljubavi za svoju liniju koja se nastavlja daleko ispred svega što možete zamisliti. Utjecaj koji će oni imati u svijetu, i vi doista prisutni tu da to vidite, potpuno sposobni i vitalni u svom tijelu. Njihov prvi govor povodom preuzimanja nagrade kada vas spomenu. Plesanje na njihovom vjenčanju. Osjećanje njihove ljubavi, pažnje i brige kada vaš život postane sporiji i zamišljeniji. Ulazak u devetu ili desetu deceniju života sa osmijehom i rođendanskom tortom na koju je vaš unuk upravo stavio svoju ručicu i zgrabio svijeću s vrha. Uskraćujete sebi svoju besmrtnost.
Jer što je življenje ako ne jasno ostavljanje dijela sebe u sjećanjima i životu vaših voljenih koji oni stvaraju s vama? Možete ići dalje i dalje kao onaj djed/majka koji su poslušali savjet, postali vegani, i poživjeli da vide svoju obitelj generacijama naprijed. Oni koji su prestali biti promatrači i učinili sve da mogu biti tu da pruže potporu onima koji vam najviše znače. Onima koji vas trebaju u svojim životima. To je vaša odgovornost. Nije li totalno apsurdno i nemoralno od vas da im uskratite svoja iskustva, svoju mudrost, pažnju i ljubav? Da li zaista želite umrijeti čak prije nego vidite svog prvog unuka? Za neke čak svoje dijete? Ili dijete vaše sestre? Dijete vaše najbolje prijateljica s onim velikim toplim očima koje vas mole da im kažete da ih volite najviše na svijetu? Zar ne boli kada vas vaša bolest smjesti u bolnički krevet i, umjesto ljubavi i veselja, dajete svojim voljenima žalost i patnju? Jednostavno zato što konzumirate žalost i patnju životinja? Zar taj krug ne treba prekinuti?
Uskraćujete sebi vlastitu besmrtnost. Jer drveća koja sadite, lišće kojem dajete sunčeve zrake, cvijeće koje cvijeta jedino u vašem prisustvu su važniji od onog što sad jedete. Živite zauvijek kroz njih. Vaša esencija nikad nije izgubljena kada ostavite svoju obitelj, svoju umjetnost, sve vaše stvaralaštvo na Zemlji nakon što ste učinili sve što je vašem duhu bilo namijenjeno da učini u potpunosti.
Pozivam vas da date svom životu istinsko značenje, i date sebi dar duhovne besmrtnosti. Postoje mnoge stvari koje ne možemo kontrolirati, ali ovo je jedna stvar gdje imamo svu moć da poboljšamo kvalitetu i kvantitetu svog postojanja. Vaš duh će vam se zahvaljivati daleko u Vječnost. Zahvaljivat će vam se i hiljade životinja koje su sad na vašem tanjuru.
Uvijek vaša prijateljica veganka,
Ilhana