VEGANSKE VINJETE: SLOBODA GOVORA ZA ONE KOJIMA JE SLOBODA USKRAĆENA

Da iskoristim frazu sa nedavne akcije u donjem rublju koju smo napravili u Lyonu, Francuska (mi – Natasha, organizator Vegan Impacta za podružnicu u Lyonu + drugi hvalevrijedni aktivisti), sad kad imam vašu pažnju: prestanite jesti životinje!

A mi, kao globalno društvo, moramo ne samo prestati jesti trupla jednom živih, svjesnih bića, već i sve načine na koje zlostavljamo životinje na tako nezamislivom nivou da mu nema presedana – niti bilo kakvog opravdanja. Ono što mi činimo drugim stanovnicima ove planete je odvratna sramota na sve što nazivamo „ljudskim“. Stvaramo ih u očajno postojanje, zlostavljamo ih, genetski ih manipulišemo, silujemo ih, mučimo ih, sakatimo ih, i onda koljemo ih u trilijunima, samo zbog našeg užitka i profita.

Mi smo počinitelji holokausta životinja.*

Industrije zlostavljanja životinja su brze i efektivne u ušutkivanju žrtava i činjenju svega da izgleda kao normalno i prihvatljivo. No da pokažemo kako je sve daleko of toga, 20. augusta smo na jednoj poznatoj ulici u Lyonu pokazali ljudima šta plaćaju: bol, muku i patnju neljudskih životinja. Prolaznici (a bilo ih je mnogo) su informisani, vidjeli su slike i čuli vriskove iz klaonica. Kako? Tako što su bili privučeni pogledom na slabo obučeno žensko tijelo.


/fotografije zahvaljujući Vegan Impact/medijima/profesionalnim fotografima/

Postoje mnoge usporedbe između objektifikacije žena i zlostavljanja ženskog tijela u industrijama zlostavljanja životinja – osobito u mesnoj i mliječnoj industriji, no također i u industriji krzna, kože, testiranja, krvavih sporta i drugim industrijama – pa smo stoga iskoristile slobodu naših tijela da govorimo za one čija su slobodu uskratili ljudi.

Par statističkih podataka:

– preko 85000 životinja je ubijeno svake sekundu na svijetu za hranu
2.7 triliona životinja je ubijeno svake godine samo za hranu (ove brojke NE uključuju životinje ubijene svake godine u laboratorijama za vivisekciju, azilima, cirkusima, rodeima, zoološkim vrtovima, vodenim parkovima, krvavim sportovima poput borbi bikova, pijetlova, pasa, mamljenju medvjeda, trkama konja i pasa).
– 47 milijuna životinja je ubijeno svaki dan samo u Francuskoj

Čovječanstvo, ako uopće i postoji u pravom smislu te riječi, mora odmah evoluirati iznad ovih odvratnih praksi. Nemamo pravo negirati živim, svjesnim bićima njihova osnovna prava na život i slobodu. Ako ne, onda nema razlike između nacista i nas.
Pogledajte „Dominion“ na YouTubeu:

Neke od medijskih reportaža o akciji:

https://www.lyoncapitale.fr/actualite/lyon-des-militantes-vegans-defilent-en-sous-vetements-pour-denoncer-l-exploitation-animale

https://www.leprogres.fr/insolite/2022/08/20/les-activistes-de-vegan-impact-tombent-les-vetements-pour-denoncer-l-exploitation-animale

https://www.neozone.org/ecologie-planete/lyon-des-militantes-veganimpact-en-lingerie-rue-de-la-republique-pour-se-faire-voir-et-surtout-entendre/

* Cijenjeni jevrejski pisci i ljudi koji su preživjeli koncentracione kampove su povukli paralele između nacističkog tretmana jevrejskog naroda u Drugom svjetskom ratu i tretmana životinja u klaonicama. Također je zabilježeno da su nacisti direktno primijenili metode industrijskog obora za klanje životinja na ubijanje, tj. „procesiranje“ ljudskih bića.

VEGANJSKE VINJETE: RIJEČI I ZNAČENJE

U mojoj posljednjoj objavi (a također i prvoj službenoj Veganskoj vinjeti), koristila sam termin “vegani” kroz prizmu prehrane, u smislu biljne prehrane bez životinjskih proizvoda, te do neke mjere i integralne biljne prehrane bez životinjskih proizvoda, kako bih poduprla argument koji sam tamo obrazlagala. Nisam izričito koristila termin “plant-based”, odnosno “biljnu prehranu”, što bi onda moglo izgledati kao da je veganstvo “samo” način prehrane. Htjela bih razjasniti nešto ovdje: Veganstvo NIJE samo suzdržavanje od mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i drugih životinjskih „proizvoda“. To je etički stav protiv zlostavljanja, sakaćenja, silovanja i klanja trilijuna i trilijuna životinja diljem svijeta. To uključuje eksperimentiranje nad životinjama, lov, cirkuse, borbe bikova, jahanje konja i sve druge aspekte ljudske aktivnosti koji uključuju životinje osim spašavanja i brige o njima, bez toga da želimo nešto zauzvrat i općenito puštanja životinja na miru. Životinje nisu tu za nas, već s nama, te imaju ista prava kao mi.


/Narudžbe veganske hrane i domaća veganska jela/

Međutim, spin mašine zlostavljanja životinja su se svakako oznojile radeći na preuzimanju termina „plant-based“ (u slobodnom prijevodu, „bazirano na biljkama“) kako bi taj termin razvodnile i učinile poruku nejasnom. Ovo je tačno za sve zemlje, bez obzira na njihov nivo razvoja. Dio uspjeha u tome se oslanja na urođenu nejasnoću termina. U zemljama poput moje domovine – Bosne i Hercegovine – termin „plant-based“ se obično prevodi kao „bazirano na biljkama“ ili „biljna prehrana“ (plant diet), ali termin „based“ ili „bazirano“ je sam po sebi neisključiv prema drugim stvarima i zapravo nagovještava samo temelj, kod kojeg nije neobično ili čak je očekivano da ima nešto drukčije iznad tog temelja.

Isto se može reći za engleski i druge jezike. U rječniku Cambridge Dictionary, termin “plant-based” je definiran ovako:”consisting or made completely of plants, or mainly of plants” (“sastoji se ili je napravljeno u potponosti od biljaka ili većinom od biljaka”). Pravilo nasuprot korištenju? Ne baš u ovom slučaju. Naprimjer, razmotrimo frazu „temeljeno na istinitoj priči“ na početku mnogih poznatih Hollywoodskih filmova. Da li to znači da je film istina, jedina istina i ništa drugo osim istine o onome što se dogodilo? Nimalo. Dakle, jezična podloga ovog termina je, nažalost, manjkava, jer se može razumijeti u smislu procenata, a to nije ono što je etički stav. Npr. Ne može se reći da je dobrobit djeteta također dobra čak i djelimično, što znači, npr. da je bolje zlostavljanje djeteta samo navečer u odnosu na zlostavljanje tijekom cijelog dana. Zbog te zbrkanosti, može se percipirati da je mnogo drugih, životinjskih „proizvoda“ također prihvatljivo i kao takvo lako dodano u „jelo temeljeno na biljkama“. Uz to, riječi poput „većinom“ i „pretežno“ se često bacaju u isti koš s ovim terminom i smatram da to nije dobro u smislu jasnoće antispecističke poruke. Ovaj nedostatak nevegani lako preuzmu da pokušaju potkopati načela veganstva.

U visoko razvijenim zemljama, trud lobija za zlostavljanje životinja ide istim putem. Gigant proizvodnje hrane Tyson čak je imao „plant-based“ asortiman proizvoda koji je bio promoviran svim ljudima (čitaj: veganima) koji su spremni primiti tu poruku, a da uopće nije bio veganski! Prijatelji vegani, znamo da moramo provjeriti oznaku sa sastojcima, jer naziv ne znači ništa. Određeni izvori (ovdje, ovdje i ovdje, uz druge izvore) govore i jasnoj razlici između veganske i prehrane temeljene na biljkama, a moja pretpostavka o tome je da je to razvodnjavanje termina potpomognuto medicinskim tekstovima koji gledaju na prehranu temeljenu na biljkama u istom smislu kao što je objašnjeno u gornjem paragrafu. Postoji ih mnogo i za većinu medicinskih istraživača, termin „veganska prehrana“ je jedini koja je shvaćen u etičkom smislu. Vidjeli smo povećan interes mainstream publike o zdravstvenim posljedicama klasične prehrane, koji je postao eksponencijalno veći nakon utjecajnog izvještaja WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) o mesnim prerađevinama i crvenom mesu kao karcinogenima, te je izlijevanje i razvodnjavanje veganske poruke kroz “plant-based” vjerojatno počelo globalno u isto vrijeme. Tad sam otprilike i ja počela razumijevati razliku između termina „temeljeno na biljkama“ i „veganski“ , jer je prvi, nažalost, bio sve više i više percipiran i namjerno korišten pogrešno od strane pojedinaca i kompanija kojih nije briga za etiku. Kao lingvist, stalno pokušavam analizirati svoj jezični input i output gdje želim da moje riječi budu jasne i jednostavne koliko je više moguće, pogotovo u aktivizmu za životinjska prava. Moramo ovoga biti svjesni.

Nakon svega rečenog, razumijem brigu oko poravnavanja veganstva samo sa prehranom. Međutim, prehrana je zasigurno najveća borba i prag veganstva, jer za mnoge druge oblike zlostavljanja, sakaćenja, mučenja i klanja, mnogo je manje ljudi koji to podržavaju (npr. problem borbe protiv bikova, ili jedenje pasa i mačaka u nekim zemljama u Aziji – postoji mnogo zapadnjaka koji su aktivni protiv toga, dok istovremeno sami nisu vegani). Definicija ispravne, etičke prehrane mora zato biti vrlo jasna. Možda bismo trebali ojačati termin sa pridjevom „antispecistički“? “U potpunosti”? Vidjet ćemo. Zasigurno je ipak to da ono što unosimo u svoje tijelo treba biti potpuno slobodno od životinja, jer je to jedina ispravna stvar. Životinje su svjesna bića, te je moralno i etički pogrešno da im činimo bilo šta što uzrokuje bol, patnju, tjeskobu, bolest i nelagodu. Postani vegan – i budi na strani etike.




/Slike sa WeAnimalsMedia.org sa različitih farmi/

*Vidimo svjesne napore u sijanju zabune na drugim poljima – naprimjer, trebamo obratiti pažnju na termine „veganski“ i „cruelty-free“ kod kozmetičkih i sanitarnih proizvoda, jer, iako logika diktira da znače isto, prvi zapravo znači „bez životinjskih proizvoda“, dok drugi znači „nije testirano na životinjama“.

An Expat in France… Chapter 3: Odsustvo čini srce…

U svetom smo mjesecu ramazanu, pa ima li boljeg vremena od ovog za izražavanje zahvalnosti za ono što se ima? Stoga, konačno ću napisati obećano poglavlje o stvarima koje me čine sretnom u Francuskoj!
Nakon ovih pet mjeseci, evo stvari koje svaki moj dan čine svjetlijim:

1) Nema pasa i mačaka lutalica na ulici koji se muče, pate, umiru – Tijekom cijelog mog života, moja obitelj i ja smo spašavali jadne životinje sa ulice. Ponekad bismo uspjeli spasiti ih od boli, hladnoće, vrućine, okrutnih ljudi, bolesti i gladi, ali ponekad je to sve bilo previše i divno biće je umrlo samo zato što se zakoni i osnovna etička načela ne primjenjuju i ne slijede. Zato osjećam olakšanje kada šetam ulicama Lyona i svakog drugog grada u Francuskoj. Komšiluk u kojem živimo je miran i kućni ljubimci žive u udobnosti domova njihovih ljudi. Gotovo svaka kuća ima mačja vratašca, a obližnji park je pun pasa koje se šeće tijekom sunčanih poslijepodneva ovog proljeća. Prošle godine Francuska je usvojila strože zakone koji ciljaju okrutnost prema životinjama i zabranjuju divlje životinje u zabavnim događajima. Bosna i Hercegovina tek mora početi težiti ispunjenju odredaba postojećeg Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, koji je donesen 2009. godine. Sve manje od toga i i dalje smo zapeli u 15. stoljeću, nanoseći okrutnost i patnju bićima koja imaju isto pravo postojanja na ovoj planeti kao i mi (čak i više, zapravo, jer ne uništavaju prirodu). Obratite pažnju na ovo, vi na vlasti!


2) Veganska hrana u izobilju – Povezano sa temom životinjskih prava, druga vesela stvar je totalna eksplozija slasnih veganskih proizvoda diljem prolaza u francuskim marketima. Nije to još na nivou npr. Njemačke, ali doslovno, kad god odemo u određeni supermarket, tu je nova hrana koju želimo probati. Dosad su mi omiljeni sojini komadići od Garden Gourmeta i otprilike svaka vrsta sira koju smo dosad pronašli, ali posebice sirevi Les Nouveaux Affineurs. Tako treba, Francuska!

3) Koncerti u gradu u kojem živim (!) – U proteklih 25 godina, kad god sam htjela vidjeti neke od svojih omiljenih bandova i muzičara, morala sam putovati najmanje satima (da ne spominjem odlazak u Finsku zbog The 69 Eyes!). Sada samo moram provjeriti da li band svira u Lyonu, što je u većini slučajeva istina – poput Rolling Stonesa na njihovoj nadolazećoj turneji STONES SIXTY. To će biti vrlo uzbudljivo iskustvo i naš prvi koncert Stonesa zajedno! Prije toga, imamo Simple Mindse – i sve što nam treba je vožnja podzemnom do mjesta održavanja koncerta.

4) Sveukupna umjetnička i kulturna scena – Ovdje konvencija za tetovaže, tamo filmska retrospektiva Francisa Forda Coppole – ne samo što koncerata ima mnogo, no uz to dobije se mnogo kulturne raznolikosti, posebice tijekom ljeta. Tada je vrijeme kada se Lyon transformiše u pravu riznicu estetskih kulturnih iskustava za svačiji ukus, te samo morate odabrati što posjetiti. Pošto je ovo Grad filma, ovdje su i Cinémas Lumière, koji redovno nude posebne projekcije i retrospektive. Nažalost, propustili smo Noć horora (sa It Follows!), zato što smo taj vikend proveli u Annecyju, no mislim da je to bio dobar razlog za propuštanje!


5) Dijeljenje jezika, kulture i ljudi mog supruga – Nikad nisam pomislila da ću se zaljubiti u Francuza i početi učiti njegov jezik, no znate onu poslovicu o tajanstvenim putevima! Uskoro ću krenuti na intenzivan kurs jezika kako bih poboljšala svoj francuski, a pošto ovo nije moj prvi susret sa romanskim jezicima, planiram nastaviti sa španjolskim i talijanskim. Francuska kultura definitivno ima nadahnjujuću i respektabilnu povijest, te su mnogi dijelovi njene ikonografije blago za moje oči. Prijatelji mog supruga su me svi dočekali toplo, te sam otkrila da zaista volim otkrivati prekrasne gradove Francuske, njihovu arhitekturu, dekor…U potpunosti uživam u svemu!

6) Još veća ljubav prema domovini – Bosna i Hercegovina će uvijek biti moja zemlja. Zemlja na kojoj sam odrasla, gdje sunce baca svoje najugodnije i najljepše zrake. Nema takvog osjećanja poput onog kada šetam svojim gradićem po svijetlom i sunčanom danu da provjerim imaju li nove epizode Dylana Doga u dijelu za stripove novinskog štanda. Ali, kad si samo tamo, život postane turoban. Nije lako živjeti u Bosni zbog svih opstrukcija našem hiljadugodišnjem postojanju, opstrukcija koje su se nastavila dugo nakon posljednje agresije i genocida. Rat se vodi u miru. To oduzima toliko energije i motivacije čovjeku da doprinese svojoj zemlji. Neko vrijeme prije mog odlaska osjećala sam da sam dala sve što sam mogla kulturnom i profesionalnom životu u BiH. Međutim, sada kada sam dio bosanskohercegovače dijaspore, osjećam obnovljenu potrebu da pomognem kako god mogu, noseći bosanski glas u Francusku i čineći ga jasnim i glasnim. Već sam uspostavila neke kontakt (više o tome uskoro) i to sve mi se jako sviđa!

7) Život relativno blizu Bosne i Hercegovina – Francuska nije tako blizu nama poput, naprimjer, Slovenije ili Austrije, no hiljadu je kilometara između mog grada i Lyona, te ih prijeđemo u 13-14 sati. Letenje avionom je još brže, te za manje od pola dana, opet sam natrag u svom domu br. 1. To samo saznanje je dovoljno da se osjećam duhovno blizu mojih voljenih (dvonožnih i četveronožnih), i kad god ugrabim priliku, uvijek mogu uskočiti na pouzdan let Air Francea i vidjeti ih opet. Poprilično dobro, ako mene pitate!

8) Konačno sam sa svojim suprugom – Oni kojima je poznata naša priča znaju da smo bili odvojeni tijekom najgoreg perioda pandemije. Kao da obična udaljenost nije bila dovoljna! Pa su tako ultimativni pozitivni aspekt mog života u Francuskoj upravo moj suprug i naš zajednički život.

Eto, to je mojih top 8 stvari o Francuskoj koje volim. Nadam se da će ih biti još više uskoro, no već sam jako zahvalna za moju sreću ovdje. Sada je vrijeme da smislim super veganski iftar za večeras! Svima vama želim Ramazan Šerif Mubarek Olsun ili sretne druge blagdane koje slavite ovih dana!